|
Autor Administrator
|
|
Saturday, 07 April 2007 |
|
Moj sin ima 18 godina i umnjak koji nije do kraja izrastao. On se ne žali na bol i taj zub mu, u principu, ne stvara probleme. Ipak, često se kaže da je umnjake bolje vaditi zato što posle mogu lako da se pokvare. Kakav je vaš savet po ovom pitanju? Milorad K., Niš Deca mogu da naslede od jednog roditelja male zube, a od drugog velike vilice i tad će imati retke zube. Od jednog roditelja velike zube, od drugog male vilice i tad će imati teskobu, odnosno nedostatak prostora da bi se svi zubi lepo smestili. Stalni zubi broj šest prvi niču u uslovima kada su mlečni već dosta u kvaru, te već tada treba obratiti pažnju da se saniraju, jer često dolazi do njihovog gubitka pogoršavanja ovih problema sa prostorom. Zbog toga je vrlo važno napraviti ortopan rendgenski snimak vilica i utvrditi da li postoje svi stalni zubi, ako zbog vadjenja nema šestog, ili iz nekog drugog razloga nedostaje bilo koji zub moguže je ortodontskim aparatom pomeriti i složiti zube u pravilan niz. U tom slučaju i osam je bitan zub i ne treba ga vaditi. Ako su prisutni svi zubi i zdravi su ili sanirani, a osmica nema dovoljno mesta da potpuno nikne ili čak ostaju u kosti bez mogućnosti nicanja, takav zub je najbolje izvaditi. Vadjenjem takvog zuba ne ostaje „prazno mesto", već je to vadjenje i korisno jer dolazi do rasterećenja i ostalih zuba koji su u teskobi. Period nicanja zuba je do 26. godine. dr Milan Pavlović Objavljeno u magazinu Doktor u Kući broj 20/2006 |
|
Poslednji put ažurirano ( Wednesday, 07 March 2012 )
|
|
|
Najbolja rešenja za blistav osmeh |
|
|
|
|
Autor Administrator
|
|
Saturday, 07 April 2007 |
|
Imam 19 godina i želela bih da pobelim zube. Zanima me da li su današnje metode bezbedne za zdrave zube i da li se njima postiše upečatljiv efekat. Takodje, interesuje me da li su bolji preparati koji se preporučuju za upotrebu kod kuće ili su tehnike za beljenje u stomatološkoj ordinaciji ipak zdravije i kvalitetnije. Zora P., Sremska Mitrovica Danas na tržištu postoji veliki broj preparata za izbeljivanje zuba koji su podeljenji u dve osnovne kategorije: za kućnu upotrebu, za upotrebu u ordinaciji. Najbolji rezultat se postiže ako vaš stomatolog u prvoj poseti pripremi zube za tretman, sanira sve karijese i eventualne plombe sa promenjenom bojom, pa tek onda aplikovanjem odgovarajućih masa odradi beljenje. Ali, čuda se obično ne dešavaju, tako da je vrlo često, potrebno ponoviti seansu izbeljivanja. Najbolji rezultat se postiže ako na tako pripremljene zube pacijenti nastave tretman beljenja u kućnoj upotrebi i to sa sredstvima manje koncentracije koje se koriste duži vremenski period. Jako je važno da se u toku ove procedure i dva do tri dana po njenom završetku uopšte ne konzumiraju supstance koje dovode do prebojavanj zuba jer su oni tada najpodložniji ponovnoj pigmentaciji. Takodje i kasnije je bitno što veće izbegavanje crnog vina, čajeva i kafe. Krajnji rezultat zavisi od početne, prebojenosti i prirodne nijanse zuba kao i od navika i održavanja postignute nijanse. Potrebno je naglasiti da je neophodno ceo tretman sprovesti u dogovoru sa vašim stomatologom i u tom slučaju je potpuno bezbedan. dr Milan Pavlović Objavljeno u magazinu Doktor u Kući broj 20/2006 |
|
Poslednji put ažurirano ( Tuesday, 24 May 2011 )
|
|
|
Tamnija prebojenost zubnog mesa |
|
|
|
|
Autor Administrator
|
|
Saturday, 07 April 2007 |
|
Primetila sam da mi je ispod donjih prednjih zuba tamna (crna) boja desni. Stomatolog je to pogledao i nije ništa konkretno rekao. Ne osećam nikakav bol, a zubi su mi zdravi. Imam 32 godine, rodila sam drugo dete pre 15 meseci, u trudnoći sam redovno pazila na zube. Čini mi se da to ranije nije tako bilo. Jelena T., Futog Prebojenost zubnog mesa najčešće se javlja kao posledica dejstva oksida iz metalokeramičkih krunica, ali to nije problem kod vas, jer imate zdrave zube. Takodje ona može biti urodjena, kao posledica pigmenta melanina, kod osoba koje ga imaju više u većim količinama. Stečena prebojenost se u većini slučajeva javlja kao posledica taloženja nikotina. Može da nastupi i kao posledica dejstva žive, olova, arsena i bizmuta kod osoba koje su profesionalno i učestalo izložene njihovom uticaju. dr Milan Pavlović Objavljeno u magazinu Doktor u Kući broj 18/2006 |
|
Poslednji put ažurirano ( Tuesday, 24 May 2011 )
|
|
|
Ako nema kvara ne menjajte plombu |
|
|
|
|
Autor Administrator
|
|
Saturday, 07 April 2007 |
|
Da li je dobro zameniti amalgamske plombe keramičkim ili je bolje ništa ne dirati? Marko J., Raška Svaka promena plombe dovodi do neminovnog i nepovratnog gubitka i zdrave zubne supstance. Zbog toga bih savetovao da, ukoliko nema kvara i vidljivih razloga, ne menjate tu plombu. Ako već postoje razlozi, svakako preporučujem kompozite i keramiku. Savremena stomatologija sve više negira amalgam jedinjenje žive i srebra zbog opšte poznatog toksičnog dejstva žive. To ide dotle da se čak rade i eksperimenti kako bi se dokazalo štetno dejstvo i optuži amalgam kao izazivač nekoliko sistemskih oboljenja. dr Milan Pavlović Objavljeno u magazinu Doktor u Kući broj 18/2006 |
|
Poslednji put ažurirano ( Tuesday, 24 May 2011 )
|
|
|
Autor Administrator
|
|
Saturday, 07 April 2007 |
|
Ako ja išta razumem o stomatologiji, to je da je zdrav zub jako vredan i da je vadjenje zdravog zuba čoveku od 45 godina poslednja opcija. Mom ocu je nedavno ispala plomba i zub je počeo da ga boli. Kako smo se preselili, imamo novu doktorku - ona je bila hladnokrvna i rekla da tu ne može ništa da se uradi i da će izvaditi zub kad moj otac počne da oseća veoma jak bol! Zanima me de li vredi nešto pre toga preduzeti, na primer ponovo staviti plombu, lek, izvaditi živac, bilo šta? Oca zub boli na toplo, hladno. Molim vas za savet. Jelena P., Niš Ako hladno i toplo izazivaju bol koji po prestanku nadražaja odmah nestaje, moguće je rekonstruisati zub bez vadenja živca. Ako po prestanku dejstva hladnog ili toplog nadražaja bol i dalje traje, pa se čak i spontano javlja, bez nadražaja, potrebno je devitalizovati taj zub. Ukoliko toplo izaziva bol, a hladno smiruje, u pitanju su periapikalne promene koje zahtevaju drenažu sa obradom kanala korena. Treba postaviti pravu dijagnozu i odrediti terapiju. Simptomi koje ste naveli upućuju da je vitalitet zuba očuvan i u zavisnosti od veličine defekta on treba da se rekonstruiše ili plombom ili krunicom. dr Milan Pavlović Objavljeno u magazinu Doktor u Kući broj 19/2006 |
|
Poslednji put ažurirano ( Tuesday, 24 May 2011 )
|
|
|
Autor Administrator
|
|
Saturday, 07 April 2007 |
|
Pre godinu dana mi je izvadjen živac. Sada me taj zub jako boli. Kako je to moguće? Da li ću ipak morati da ga vadim? Predrag T., Smederevo Da bi lečenje korena bilo dobro, potrebno je naći sve kanale, pravilno ih tretirati i zatim napuniti do vrha pa napraviti kontrolni snimak. Posle vadjenja živca mogući su bolovi ako nešto nije uradjeno kako treba: nisu nadjeni pa samim tim i tretirani svi kanali; lečenje ili nije do vrha ili je prebačen apeks; napunjen je neadekvamim pastama koje su se resorbovale. Ponovno lečenje moguće je sprovesti na dva načina i to revizijom kroz kanal ili pak hirurškim putem kao na primer resekcijom korena. Pacijenti često neobavešteno razmišljaju šta ako izvadim jedan zub, ostaće mi još 31. Ali vadjenje svakog zuba ostavlja trag u ustima, pa sam protiv toga osim ako stomatolog ne savetuje drugačije, na primer ortodont iz terapijskih razloga. dr Milan Pavlović Objavljeno u magazinu Doktor u Kući broj 23/2007 |
|
Poslednji put ažurirano ( Tuesday, 24 May 2011 )
|
|
|